DESNIČARIMA PRETI SMETLIŠTE ISTORIJE Veliki preokret u Švedskoj: Levica na korak do dolasca na vlast
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Pad Švedskih demokrata oslabio je krajnju desnicu, ali analitičari ne očekuju povratak otvorenije migracione politike.
- Konačan ishod još nije poznat, a formiranje nove vlade moglo bi da bude komplikovano zbog podela u levom centru.
Švedska opozicija levog centra u ponedeljak je izgledala kao najverovatniji pobednik tesnih parlamentarnih izbora, koji su oslabili uticaj krajnje desnice, ali verovatno neće dovesti do povratka otvorenije imigracione politike.
Preliminarni rezultati izbora u Švedskoj pokazali su da opozicija levog centra ima tesnu prednost od tri poslanička mesta nad vladajućim desnim blokom premijera Ulfa Kristersona.
Takav rezultat pre svega je posledica gubitaka krajnje desničarskih Švedskih demokrata, stranke koja je pomogla da nekada liberalna zemlja uvede neke od najstrožih migracionih pravila u Evropi.
Iako bi vlada levog centra mogla da zauzme nešto blaži stav, analitičari smatraju da je malo verovatno da će se Švedska vratiti velikodušnoj politici otvorenih vrata iz prethodnih decenija, zbog zabrinutosti birača u vezi sa nivoom imigracije i kriminalom.
"Verujem da je širi zaokret ka strožoj švedskoj migracionoj politici, najvećim delom, tu da ostane", rekao je Niklas Bolin, politikolog sa Univerziteta Srednje Švedske.
Stranke levice i levog centra koje podržavaju liderku Socijaldemokrata Magdalenu Anderson trebalo bi da osvoje 176 mesta u parlamentu koji ima 349 poslanika, dok se Kristersonovom bloku predviđaju 173 mandata, saopštila je izborna komisija.
Opozicija levog centra na putu ka tesnoj većini
Dok se glasovi još prebrojavaju, opozicija levog centra na putu je da osvoji 176 mesta u švedskom parlamentu, naspram 173 mandata vladajuće koalicije i njenih saveznika iz Švedskih demokrata.
"Ako ovaj rezultat ostane na snazi, Švedska će dobiti novu vladu", rekla je Anderson pristalicama u nedelju uveče.
Očekuje se da bi vlada levog centra zadržala prozapadnu politiku Švedske i podršku Ukrajini.
Broj zahteva za azil na najnižem nivou za 40 godina
Kada je reč o imigraciji, Socijaldemokrate Magdalene Anderson danas podržavaju znatno restriktivniji pristup od onog koji je stranka zastupala tokom izbegličke krize prethodne decenije.
Aktuelna vlada ukinula je stalne boravišne dozvole za izbeglice, pooštrila uslove za socijalnu pomoć i intenzivirala deportacije, čime je broj zahteva za azil pao na najniži nivo u poslednjih 40 godina.
Na izborima su se suočili fragmentirani blok levog centra i ujedinjena desnica, koja je planirala da krajnje desničarske Švedske demokrate uvede direktno u vladajuću koaliciju, što se za deo birača pokazalo kao korak predaleko.
Švedske demokrate, čiji koreni sežu do neonacističkih i belih supremacističkih krugova, prema projekcijama su izgubile oko 11 poslaničkih mesta. To je prvi put da je ova stranka na parlamentarnim izborima zabeležila pad udela osvojenih glasova.
Dok krajnja desnica jača širom Evrope zahvaljujući nezadovoljstvu tradicionalnim partijama, rastu troškova života i turbulentnoj geopolitičkoj situaciji, analitičari smatraju da je pad Švedskih demokrata verovatnije posledica taktičkog glasanja nego znak da je krajnja desnica dostigla vrhunac podrške.
Zvaničnici stranke pripisali su lošiji rezultat delom činjenici da su podržavali vladu bez direktnog učešća u kabinetu, kao i i dalje prisutnoj zabrinutosti dela javnosti zbog prošlosti stranke.
"Postoji grupa birača kojima se možda dopadaju mnoge naše politike, ali kojima je emotivno teško da nas prihvate", rekao je poslanik Švedskih demokrata Ričard Jomshof.
Stranka tvrdi da je iz svojih redova izbacila ekstremiste i izvinila se zbog svoje prošlosti.
Konačni rezultat još nije poznat
Lideri stranaka oprezni su kada je reč o proglašavanju pobede ili priznavanju poraza, pošto glasovi u još 353 izborna okruga nisu prebrojani, dok se očekuje da glasovi pristigli iz inostranstva neće biti prebrojani pre srede.
Na izborima 2022. izlazne ankete prvobitno su pokazivale tesnu pobedu levog centra, što se na kraju pokazalo preuranjenim, a Kristerson ni posle nedeljnih izbora nije pokazao da namerava da prizna poraz.
Dva bloka je u ponedeljak ujutru razdvajalo svega oko 0,4 odsto glasova, odnosno približno 29.000 glasova od ukupno 6,4 miliona prebrojanih.
Anderson još nije objasnila kako bi iza sebe ujedinila podeljeni blok levog centra i formirala vladajuću koaliciju.
"To bi vrlo lako mogao da bude komplikovan proces formiranja vlade", rekao je predsednik parlamenta Andreas Norlen za švedsku televiziju.
Anderson je biračima obećala veća izdvajanja za socijalnu zaštitu, pravedniji poreski sistem i veći fokus na društvenu koheziju. Međutim, dok Zeleni i Levica žele da bogati plaćaju više, Partija centra protivi se porezu na milijardere.
Partija centra takođe odbija da učestvuje u vladi zajedno sa Levicom, dok je Andersonovoj za većinu potrebna podrška obe stranke.
(Kurir.rs/Reuters)